Opće je prihvaćeno da je sport zdravlje. No, bavljenje svim vrstama tjelesne aktivnosti daje nam puno više koristi. Sport ne samo da poboljšava naše zdravlje i kondiciju, već pozitivno utječe i na naše raspoloženje. Ljudi koji se i malo kreću imaju više energije, bolje raspoloženje, dobrobit i samopoštovanje.
Koje dobrobiti nam sport može donijeti?
Jedna od glavnih prednosti sporta je manja vjerojatnost oboljevanja od mnogih bolesti. Tjelesna aktivnost: snižava razinu šećera u krvi, regulira metabolizam, smanjuje rizik od kardiovaskularnih poremećaja, snižava krvni tlak, sprječava osteoporozu, jača imunološki sustav.
Dodatna korist od bavljenja tjelesnom aktivnošću je održavanje zdrave tjelesne težine. Tijekom vježbanja povećava se brzina sagorijevanja kalorija, što utječe na smanjenje masnog tkiva i trajno postizanje savršene figure.
Druga važna dobrobit bavljenja sportom je poboljšanje raspoloženja jer:
- kretanjem se poboljšava naša mentalna sposobnost, tj. povećava se sposobnost pamćenja;
- redovito vježbanje smanjuje vjerojatnost razvoja depresije i drugih poremećaja raspoloženja – to je zato što se tijekom vježbanja luči serotonin odgovoran za osjećaj sreće;
- sport daje osjećaj zadovoljstva, što povećava naše samopoštovanje;
pokretom ispuštamo negativne emocije.
Ako ti je važno, naći ćeš način, ako nije, naći ćeš izgovor!
Unatoč mnogim dobrobitima bavljenja sportom, mnogi ljudi biraju pasivan način života. Često se može čuti kako bi netko želio početi vježbati, ali sport nije za njega jer za njega nema vremena. Jedan od najčešćih izgovora je da kada dođemo kući, nakon napornog dana na poslu, imamo puno drugih stvari za obaviti, a onda smo toliko umorni da nemamo snage ni za jednu tjelovježbu. Zapravo, međutim, između ovih važnih stvari, puno vremena provodimo na onim manje bitnim – sjedeći ispred televizora ili računala. A vježbe je moguće odabrati tako da se u njima možete opustiti i uživati.
Sport – za svakog po nešto
Kako bismo uživali u tjelovježbi, važno je izabrati odgovarajuće sportske aktivnosti – ne samo našim fizičkim mogućnostima, već i preferencijama i osobnosti. Stoga će satovi joge biti bolji za smirene i precizne osobe, dok će aerobik, teretana ili trčanje biti ljepši za osobe koje osjećaju višak energije.
Biciklizam. Vožnja biciklom može biti čista rekreacija, au isto vrijeme i način da stignete na odredište. Mnogi ljudi radije prijeđu s automobila na dva kotača, jer osim što izbjegava prometne gužve, vožnja biciklom nudi mnoge opće zdravstvene prednosti:
- štiti od ateroskleroze,
- povećava izdržljivost mišića,
- snižava razinu lošeg kolesterola i povećava razinu dobrog,
- povećava kapacitet pluća, čini krv bogatijom kisikom i srce radi puno bolje,
- poboljšava dobrobit, smanjuje napetost i dugotrajni stres.
Trčanje. Trčanje, kao i svaka tjelesna aktivnost, poboljšava naše stanje, zdravlje i dobrobit. Osim toga, to je aktivnost koja od nas ne zahtijeva skupu opremu i može se prakticirati doslovno bilo gdje. Redovno trčanje:
- oksigenira mozak,
- povećava izdržljivost,
- suzbija depresiju,
- štiti od koronarne bolesti,
- sagorijeva kalorije – u slučaju intervalnog treninga, čak i dugo nakon vježbanja.
Joga. Joga je vježba za svakoga, bez obzira na dob ili fizičku spremnost. Razina težine se može prilagoditi individualnim sposobnostima pojedine osobe. Joga je skup fizičkih i mentalnih vježbi čiji je cilj opuštanje uma i tijela. Vježbanjem joge oblikujemo svoje držanje, a zglobovi dobivaju veću elastičnost. Osim toga, joga:
- ublažava stres,
- poboljšava cirkulaciju,
- smiruje se.